Slobodna država Istra - Stato libero dell'Istria

ponedjeljak, 05.01.2009.

Diskriminacija - Demilitarizacija Istre

Što povezuje mirnu i ujedinjenu Europu, vojne vježbe i zaštićen park prirode? :
4) U zakonom zaštičenom parku prirode Rt Kamenjak održavaju se vojne vježbe, a ministarstvo obrane ucjenom lokalnih vlasti ustraje da situacija takva i ostane.
Činjenice:
• U skladu s postojećim stupnjem zaštite, prijedlog prostornog plana iz 2004. godine nije predviđao mogućnost korištenja zakonom zaštićenog područja - parka prirode Rta Kamenjaka kao vojnog poligona.
• Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nije željelo odustati od vojnog poligona na Kamenjaku pa nije dalo suglasnost na prijedlog prostornog plana iz 2004., uvjetovavši ju izmjenama plana odnosno dozvoljavanjem vojnih aktivnosti u zaštićenom dijelu prirode.
• Tako su, u zonama posebne namjene na Kamenjaku sada ipak dopuštene vojne vježbe, u plan su uvrštene ceste i parkirališta za vojna vozila, dopuštena je rekonstrukcija i održavanje postojećih građevina za potrebe vojnih aktivnosti. a namjena šuma posebne namjene na Kamenjaku, osim edukativne i rekreacijske, sada postaje i "za potrebe obrane".
• MORH je suglasnost na tako izmijenjeni plan dao krajem 2007. godine. Zbog dijelova plana koji su naknadno izmijenjeni i nisu prošli javnu raspravu (vojne namjene), organizirana je ponovljena javna rasprava u trajanju od cijelih 8 dana i to od 31. ožujka do 7. travnja 2008. - bez javnog izlaganja.

Zaključak:

• Iako je proglašen parkom prirode još 1996. godine , te se na tom području planira proglašenje florističkog rezervata, dva posebna rezervata u moru i posebnog paleontološkog rezervata, zakon očito ne sprječava vojne aktivnosti na sastavnom motivu velikog dijela istarskih razglednica koje nas predstavljaju u svijetu turizma.
• Žalosno je da vojne aktivnosti nastavljaju biti prioritet za društvo i u vrijeme mira i nepostojanja bilo kakve realne prijetnje nacionalnoj sigurnosti zbog koje bi najvrjednije dijelove prirode trebalo žrtvovati.
• Žalosno je da su i Ministarstvu zaštite okoliša i Ministarstvu kulture (nadležnom za zaštićene dijelove prirode) vojne vježbe u zaštićenim dijelovima prirode sasvim prihvatljive premda je na području Rt-a Kamenjak zabranjeno kampiranje i loženje vatre,te branje biljaka i vožnja van označenih puteva
-> Što se smije, a što nesmije u Parku prirode Rt Kamenjak

petak, 26.12.2008.

Usvojeni državni proračun za 2009. godinu

Klikni za članak na stranicama Glasa Istre
Sramotno je da se za Istru izdvajaju promili
Prometni čvor od Stancije Peličeti i pulska obilaznica najveći su prometni problemi u Istri. Ako se mogu graditi ceste u Slavoniji i Dalmaciji, bilo bi pošteno da se grade i kod nas, veli Miletić

PULA -
»I dok Istarska županija u značajnim postocima puni državni proračun, sramotno je da se za Istru iz tog proračuna i dalje izdvajaju promili«, rekao je zastupnik IDS-a u Saboru i pulski gradonačelnik Boris Miletić komentirajući netom usvojeni proračun Republike Hrvatske i amandmane koje je uputio Klub zastupnika IDS-a. Rekao je da se jedan od amandmana odnosio na sufinanciranje izgradnje Osnovne škole Veli Vrh u iznosu od 20 milijuna kuna te je dodao da je više puta rečeno da će Vlada taj projekt financijski podržati.
- Grad Pula je za tu namjenu osigurao 33 milijuna kuna, a Istarska županija milijun kuna, ali to očito nije bio dovoljan argument da država podrži sufinanciranje. Čini se da naša djeca nisu u ravnopravnom položaju s vršnjacima u Hrvatskoj, a država prema Puli u tom slučaju definitivno nije fer. Nije prihvaćen ni amandman kojim smo tražili sufinanciranje sanacije pulskog lukobrana i ostalih lukobrana u Istri. Naime, onaj pulski u lošem je stanju, a za njegovu sanaciju treba osigurati 100 milijuna kuna i nije ga moguće sanirati samo novcem Grada i Županije, rekao je Miletić i dodao da je sanacija tog lukobrana pitanje od nacionalnog interesa.
Nije prihvaćen ni prijedlog sufinanciranja izgradnje dviju novih traka pulske obilaznice, za što su IDS-ovci iz proračuna tražili 10 milijuna kuna. »Ako se mogu graditi ceste u Slavoniji i Dalmaciji, bilo bi pošteno da se grade i kod nas«, veli Miletić. Nije prihvaćen ni prijedlog da se za poboljšanje studentskog standarda i izgradnju studentskog doma i menze na pulskom sveučilištu izdvoji dodatnih sedam milijuna kuna.
- Država je za tu namjenu predvidjela sramotna dva milijuna kuna i tim se iznosom ne mogu realizirati potrebe pulskog sveučilišta. I dok je novac nekada odlazio u Beograd, danas ide u Zagreb, a nama preostaje da sve projekte realiziramo vlastitim sredstvima, odnosno iz proračuna općina i gradova. Pitam se zbog čega građani ove županije uopće plaćaju državni porez kad očito nemaju jednake uvjete, konstatirao je Miletić.
Naglasio je da je država određene ovlasti prenijela na lokalnu razinu, no to nije popraćeno i financijama te sve ponovno pada na teret skromnih proračuna općina i gradova. »Jedinice lokalne samouprave pomažu socijalno ugroženim građanima, zdravstvu i visokom školstvu, a sve te potrebe mogle bi se kompenzirati sredstvima koja su u proračunu osigurana za pomoć inozemnim vladama. Naime, radi se o iznosu koji premašuje 100 milijuna kuna«, rekao je Miletić.
Na kraju je zaključio da bi i promili namijenjeni Istri mogli biti izgubljeni jer, kako je rekao, Vlada je donijela odluku da se u slučaju krizne situacije stavke iz proračuna mogu preraspodijeliti.

D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ

utorak, 23.12.2008.

Diskriminacija - Cestogradnja i prometna infrastruktura

Započnimo s građanima Istre najočitijom tezom o diskriminaciji:
1) Istra je zapostavljena u kapitalnim investicijama cestogradnje i (prometne) infrastrukture:

Činjenice:
• 25. rujna 1995. godine, Bina Istra je s Vladom Republike Hrvatske potpisala koncesijski ugovor za projektiranje, financiranje, građenje, upravljanje i održavanje dionica Matulji – Kanfanar – Pula te Kanfanar – Umag.
• U razdoblju od 2001. - 2004. godine u program održavanja, sanacije i izgradnje cesta (HAC, HC i ŽUC) uloženo je 27.4 milijardi kuna. Od 2001. Do 2005. godine u Hrvatskoj je izgrađeno 389 kilometara autocesta.
• Prema Programu prometne infrastrukture, od 2006. – 2008. godine, planira se izgradnja 209 kilometara autocesta, od kojih će najveći dio od 111 kilometara biti završen u 2008. godini. Vrijednost radova iznosit će 14 milijardi kuna

Zaključak:

• U Hrvatskoj se u razdoblju od 2001. do 2008. izgradilo 500 kilometara autocesta,a u cestogradnju se uložilo 41.4 milijardi kuna. Prve kilometre autoceste Istra če ugledati 2014. godine, i to samo na potezu Pula - Umag. Preostaje još dionica Kanfanar - Tunel Učka, te probijanje druge cijevi tunela Učka. Od bitnijih poveznica s Hrvatskom, bilo bi potrebno i izgraditi željeznički tunel kroz Učku, te rekonstruirati za potrebe gospodarstva cijelu željezničku infrastrukturu.
• Istra jedina u Hrvatskoj krajem 2008. godine nema niti jedan kilometar autocesta, iako je na izgradnju prometne infrastrukture krenula 1995. godine
• Ujedno, investicije u istarsku prometnu infrastrukturu redovito izostaju u proračunu republike Hrvatske, a ovakvim tempom, možemo optimistično predvidjeti da če naša djeca imati nužnu prometnu nfrastrukturu.

nedjelja, 21.12.2008.

Diskriminacija - (visoko) školstvo

Nažalost, Istarska je javnost jako loše upoznata s problemima pulskog sveučilišta. Pula je po broju studenata pravi studentski grad (~ 3000 studenata), ali tu svaka povezanost sa studiranjem prestaje. Opet se problem prebacuje na lokalnu politiku, iako su Istarska Županija i grad Pula jedini primjer u Hrvatskoj gdje lokalna samouprava financira visoko školstvo:

Druga teza o diskriminaciji govori:
2) Sustavnim zanemarivanjem istarskog visokog školstva pokušava se suzbiti razvoj visoko educiranih stručnjaka koji bi bili nositelji kulturnih i političkih promjena.


Činjenice:
• U Istri je došlo do velikih zaostataka u pitanju školske infrastrukture.

• Što se tiče osnovnih i srednjih škola stanje se počelo popravljati nakon prve decentralizacije proračuna. Tada je financiranje istih okomito spušteno na lokalnu upravu i samoupravu.

• Najveći problem je u visokom školstvu, tj. u Sveučilštu Jurja Dobrila i njegovoj infrastrukturi. Prije dvije godine (2006. godina), širokim konsenzusom javnosti, političkih stranaka i akademske zajednice osnovano je sveučilište.

• Od tog trenutka prestaje briga države (visoko školstvo je strogo pod državnim financiranjem ) za isto. U tom razdoblju Vlada je uložila sredstva (putem kreditnih jamstava) za izgradnju studentskih kampusa u svim sveučilišnim centrima u RH u visini od nekoliko milijardi kuna (nije nam dostupan točni podatak jer izgradnja trajala ukupno 4 ili 5 proračunskih godina ), te je uložila 360 milijuna kn za kampus u Mostaru(BiH )!

• Završetak nove zgrade Odjela za ekonomiju i turizam "dr.Mijo Mirković" morali su financirati grad Pula i Istarska županija sa ukupno 4 milijuna kuna!

• Trenutno financiranje izgradnje menze ide preko grada Pule i Ministarstva turizma, prometa i veza, a ne preko MOZŠ i to u visini od 9 milijuna kuna!

• Ukupna davanja za pulsko sveučilište su u dvije godine 50-ak milijuna kuna, dok je istivremeno samo Mostar dobio 360 milijuna kuna!

• Usporedbe radi Borongaj je stajao oko milijardu i pol kuna, riječki Trsat oko 700 milijuna kuna.

Zaključak:

Stav središnjice države preko istarskom školstvu je jednak kao i prema ostalim stavkama diskriminacije u ovom blog-u. Iako u apsolutnim brojkama, te brojke su male i ne bi trebale predstavljati veliki financijski trošak. Tu se pokazuje politička volja sustavne politike vlade da zaglupi istarski narod i spriječi prirodnu ulogu sveučilišta u društvu, da bude generator razvoja i promjena Istre. Sustavnom kampanjom pulski studenti su stavljeni pred lagano izumiranje. Bez doma, menze (trenutačno je menza privatni restoran koji prima x-ice, i cijenama neusporediv sa ostalim hrvatskim menzama) i financiranja studenstkih sadržaja (SZ u Puli naime nikada ne prođe na natječajima Ministarstva obrazovanja znanja i športa za sufinanciranje studentskih sadržaja već to čini direktno Sveučilište).
Svaki razvoj i razvitak sveučilišta je nemoguć te Istra ne dobiva kvalitativne već kvantitavne studente koji se nisu uspijeli upisati drugdje zbog nedostatka financijskih sredstva, a studenti koji žele studirati u Puli te su se našli u strukama pulskog sveučilišta pate od nedostatka studentskog standarda, koji je u svim ostalim sveučilišnim gradovima Hrvatske osiguran.

subota, 20.12.2008.

Diskriminacija - Gospodarska eksploatacija Istre

Iako za financijske probleme Istre grđani najčešće pokazuju prstom na lokalne vlasti, naša treća teza o diskriminaciji kaže:
3) Istra je uvijek pouzdana koza muzara i njezina se financijska sredstva koriste za razvoj ostatka Hrvatske, ali ne i nje same:



Činjenice:

• Godine 2004. je BDP Republike Hrvatske iznosio 214,983 milijardi kuna, a Istre 13,901 milijardi kuna (6,5% BDP-a RH) iliti 36,9% više od prosjeka RH. Po BDP-u po stanovniku samo je Grad Zagreb bio ispred Istre. Istra je imala 66.280 kuna po stanovniku, a Zagreb 87.396 kuna.

• U Istri je krajem 2007. bilo zaposleno 86.843 osoba, a u cijeloj RH 1.495.039 osoba. Odnosno, u Istri je bilo zaposleno 5,8% svih zaposlenih u RH. Za razliku od 31.3.2006. kad je udio Istre iznosio 5,5%.
Krajem 2007. u Istri je bilo nezaposlenih 5.819 osoba, a u cijeloj RH 264.448 osoba. Odnosno, u Istri je bilo svega 2,2% svih nezaposlenih osoba u RH. Tako je stopa nezaposlenosti u RH iznosila krajem 2007. 16,3%, a u Istri 8,0%.

• U Istri se 2005. u novu dugotrajnu imovinu investiralo 2.211.408.000 kuna (2,2 milijardi kuna), a u RH 32.001.705.000 kuna (32 milijardi kuna). Dakle, Istra je privukla 6,91% svih investicija u RH.

• Izvoz Istre 2006. iznosio je 6.047.480.000 kuna, a uvoz 6.606.094.000 kuna. Ostvaren je vanjskotrgovinski deficit od 558.614.000 kuna. Pokrivenost uvoza izvozom u Istri je 91,54%.
Izvoz RH iznosio je 52.282.750.000 kuna, a uvoz 125.248.775.000 kuna. Vanjskotrgovinski deficit je 72.966.025.000 kuna. Pokrivenost uvoza izvozom u RH je 41,74%.
Izvoz Istre je predstavljao 11,57% cijeloga izvoza RH, a na Istru otpada 5,27% uvoza RH.

• U Istri je 2006. ostvareno 2.575.090 turističkih dolazaka i 16.968.695 noćenja. U RH je ostvareno 10.384.921 turističkih dolazaka i 53.006.946 noćenja. Dakle, u Istri je ostvareno 24,8% svih dolazaka u RH i 32,01% svih noćenja u RH.

• U Istri je 2006. vrijednost prodanih proizvoda iznosila 8.269.948.000 kuna (8,27 milijardi kuna), a u cijeloj RH 114.624.464.000 kuna (114,62 milijardi kuna). Odnosno, u Istri je ostvareno 7,2% od ukupne vrijednosti prodanih proizvoda u RH.

• Istra je 2007. po stanovniku izvozila 5.969 $, a RH 2.785$.

• Prosječna neto plaća u Istri je 4.799 kuna, odnosno 3,4% niža nego od prosjeka RH koji iznosi 4.968 kuna. Iznad prosjeka je jedino Grad Zagreb, a ispred Istre još Primorsko-goranska županija i Dubrovačko-neretvanska županija.

Zaključak:

U Istri je 2001. živjelo 4,65% stanovništva Republike Hrvatske. Gledajući gospodarske podatke, Istra redovito nadmašuje taj udio. Tako Istra sudjeluje u BDP-u sa 6,5%,a u izvozu sa čak 11,5%, tj. po glavi stanovnika izvozi dvostruko više od prosjeka RH. Istra privlači gotovo 7% investicija, ostvaruje trećinu turističkih noćenja, ima stopu nezaposlenosti dvostruko nižu od prosjeka. Tek svaka pedeseta nezaposlena osoba u RH živi u Istri.
Stoga je nevjerojatno da iz proračuna RH 2007. teškog oko 115 milijardi kuna nije odvojeno niti 80 milijuna kuna za daljni razvoj Istre, iako oko 10 milijardi kuna u državni proračun ide upravo iz Istre.
U Istri, iako gospodarski razvijenoj sredini, nema ni kilometra autoceste, većina kućanstva se ne grije na plin iz našeg plinovoda kojim se istarski plin izvozi iz Istre, jedini smo primjer u Hrvatskoj gdje lokalna samouprava mora financirati visoko školstvo, a prijeti nam se privatizacijom uspješnog brodogradilišta 'Uljanik' po sistemu istom kao za brogradilišta koja korist državne subvncije i rade sa gubitkom.

ponedjeljak, 15.12.2008.

Prijedlog državnog proračuna za 2009. godinu

Klikni za članak na stranicama Glasa Istre
Od 128 milijardi Poluotoku samo 77 milijuna kuna
IDS-ovi amandmani - za koje je mala vjerojatnost da ih vladajuća koalicija usvoji - bit će »teški« stotinjak milijuna kuna
ZAGREB -
U prijedlogu državnog proračuna za 2009. godinu, o kojem je Hrvatski sabor započeo raspravu u srijedu, za Istarsku županiju predviđeno je ukupno 77.305.530 kuna. Ta će sredstva na području županije trošiti pet ministarstava, i ona uključuju investicije te redovne troškove poput plaća na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Istarsko sveučilište za redovnu djelatnost dobit će 39,8 milijuna kuna te još tri milijuna za druge troškove. U izdatke koje predviđa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ubraja se još rekonstrukcija zgrade i sportske dvorane OŠ »Vladimir Nazor« u Vrsaru (100 tisuća kuna), adaptacija područne škole Kaštel kod Buja (500 tisuća kuna), izgradnja sportske dvorane talijanske srednje škole u Puli (3,2 milijuna), kao i izgradnja sportske dvorane u Rovinju (pet milijuna kuna). Financirat će se i Druge igre jugoistočne Europe u Poreču, s dva milijuna kuna.
Ministarstvo unutarnjih poslova predvidjelo je trošak od 95 tisuća kuna za opremanje i održavanje centra za obuku vatrogasaca u Fažani.
Opća bolnica u Puli dobit će, u sklopu troškova Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, 20 milijuna kuna za dogradnju i uređenje, a Domu za psihički bolesne odrasle osobe »Vila Maria« u Puli namijenjeno je milijun i 200 tisuća kuna.
Za adaptaciju zgrade Općinskog državnog odvjetništva u Puli Ministarstvo pravosuđa potrošit će 850 tisuća kuna. Putem Fonda za regionalni razvoj investirat će se u Istru nešto manje od 1,57 milijuna kuna.
Za istaknuti je da primjerice Primorsko-goranska županija iz proračuna dobiva nešto više od 464 milijuna kuna. Predloženi državni proračun za 2009. godinu planira 124 milijarde kuna prihoda, odnosno 128 milijardi kuna rashoda.
Istarski saborski zastupnici predložit će, kako se doznaje, najmanje desetak amandmana na proračun, koji bi, navodno, trebao biti usvojen u ponedjeljak. U Klubu zastupnika IDS-a kažu da će dati amandman za izgradnju prometnice GP Požane - Buzet, vrijedan 15 milijuna kuna, te sanaciju deponija u županiji, što bi koštalo pet milijuna. IDS-ovci žele i da se iz državnog proračuna financira rekonstrukcija stare gradske jezgre u Fažani (dva milijuna kuna), središte Vodnjana (dva milijuna kuna), spomeničke i kulturne baštine u Pazinu (965 tisuća) te obnova Barunove palače u Pićnu (milijun kuna). IDS će predložiti da se za tu svrhu preusmjere sredstva namijenjena Sigurnosno-obavještajnoj agenciji.
IDS-ovi amandmani - za koje je mala vjerojatnost da ih vladajuća koalicija usvoji - bit će ukupno »teški« stotinjak milijuna kuna.

D. GRAKALIĆ

nedjelja, 14.12.2008.

Povijest Istre III. dio

• Istra je dočekala Prvi svjetski rat kao važna austrijska pokrajina između tri najvažnija grada države poslije Beča i Budimpešte, Pula kao glavna vojna luka Monarhije, Rijeka kao glavna izvozna luka mađarskog dijela i Trst kao izvozna luka austrijskog dijela države. Prva godina rata se u Istri gotovo i ne osjeća, ali već 1915. u rat stupa Italija na strani Antante koja joj obećava Istru i Dalmaciju i u zamjenu za sudjelovanje u ratu(Londonski ugovor). Stanovništvo Istre aktivno sudjeluje u ratu, pa tako ljudi iz Istre kao austrougarski vojnici ratuju na istoku i na Soči, ali jednako tako mnogi Talijani iz Istre ilegalno odlaze u Italiju i kao dobrovoljci stupaju u talijansku vojsku. Za Istru je najvažnija bilo bojište na Soči gdje talijanska vojska pokreće nekoliko ofanaziva, a sve za ciljem zauzimanja područja obećana Londonskim ugovorom. Nakon austrougarske pobjede kod Kobarida/Caporetta 1917., slijedi protunapad i povlačenje talijanske vojske koja tek uz savezničku pomoć zaustavlja austrougarsku vojsku kod rijeke Piave (današnja regija Veneto). Svoje planove Italija će ostvariti tek nakon kapitulacije Austro-Ugarske u listopadu 1918., oslobodivši/okupiravši Istru, dijelove Dalmacije, ali i Rijeku koja nije bila predviđena ugovorom iz 1918. Austro-Ugarska se raspala i nestala kao država, pa diplomatsku borbu za Istru, Rijeku i Dalamciju preuzima novo stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

• Konačan sporazum je potpisan 20. 11. 1920. godine u Rapallu po kojemu Istra (bez Kastva) sa otocima Cresom, Lošinjem i Suskom, grad Zadar i otok Lastovo postaju dio Kraljevine Italije. Unutar novih talijanskih granica živjelo je oko pola mlijuna Hrvata i Slovenaca. Već 1918. godine za vrijeme vojne vlasti počelo se sa potpunom talijanizacijom Istre, prvi koji su protjerani su austrijski činovnici njemačkog, austrijskog i češkog podrijetla. Nakon 1920. godine, a pogotovo nakon 1922. g. i dolaska fašizma na vlast počelo se sa „civiliziranjem“ Istre kako je to isticalo tadašnje faštičko vodstvo. Buduća događanja u Istri je najavio sam Mussolini prilikom posjetu Puli, kada je rekao sa „ nižim rasom barbarskih Slavena treba koristit palicu“. Spomenuto „civiliziranje“ je provođeno preko fašističkih skupina (Squadre di combattimento) koji provode nasilja nad stanovništvom koje onda jednako nasilno dogovara, najpoznatiji primjeri su Labinska Republika i Proštinska buna, a osim fizičkog nasilja provođena je i kulturna eliminacija pa su tako zapaljeni Narodni domovi Slovenaca(Trst) i Hrvata(Pula). Vrlo brzo su protjerani svi svećenici koji su propovijedali na hrvatskom ili slovenskom, a za njima i učitelji što je imalo za posljedicu zatvaranja svih škola na slovenskom i hrvatskom. Krenuvši od tvrdnje da Istra nikad bila slavenska zemlja, nego samo i jedino talijanska, počelo se talijaniziranjem „smiješnih i uvrijedljivih“ slavenskih imena i prezimena, odnosno vraćanjem njihove „izvorne“ talijanske verzije, koja se s vremenom slavenizirala. Osobna imena i prezimena su slijedili i toponimi, pa je tako Učka postala Monte Maggiore d'Istria, Žminj –Gimino, Pazin – Pisino, Boljun – Bogliuno, itd. Itd. Kao da to sve nije bilo dovoljno u potpunosti je zabranjen hrvatski i slovenski jezik, a kako bi se regija dodatno talijanizirala Istra je kolonizirana kolonistima sa talijanskog juga. Denacionalizaciju je pratilo i ekonomsko uništavanje istarskih seljaka koji su zbog dugova prisiljeno prodati svoju zemlju i iseliti, a zemlja je najčešće dodijeljivana talijanskim kolonistima. Teška ekonomska situacija, negiranje nacionalnog identiteta prouzrokovalo je val emigracije prema Amerikama i Jugoslaviji, procjena je da je iselilo oko 60.000 Hrvata i Slovenaca iz Istre. Dio emigranata u Jugoslaviji je pristupio komunistiškoj partiji, što će biti veoma važno za buduće događaje.

• Početak Drugog svjetskog rata Istra je dočekala kao granično područje, pa su već prije rata uslijedile mnoge internacije, a Istrijani slavenskog podrijetla u talijanskoj vojsci (uglavnom su služili u posebnim radnim jedinicama) su premješteni sa istarskog područja. Prve godine rata su prošle mirno, ratne operacija su zaobišle Istru kao i bombardiranja, rat u Istri je počeo u jesen 1943. Godine. Kasno popodne 8. Rujna 1943. Istrom se pronijela vijest o kapitulaciji Italije, narod Istre je počeo skidati fašitička obilježja u uvjerenju da je rat završio, ali zapravo je tek počinjao. Demoralizirani talijanski vojnici i karabinjeri su brzo razoružani, a gotovo cijela fašistička uprava je napustila Istru. Pobunjeni narod je kontrolirao cijeli poluotok osim Pule, Vodnjana i Brijuna. Unatoč svojevrsnom oslobođenju nad Istrom je zavladala anarhija, malobrojni komunistički djelatnici koji su radili na organiziranju naroda na ustanak uhvaćeni su nespremni te nisu uspijevali kontrolirati narodnu masu. Anarhiju su mnogi iskoristili za izravnavanje starih računa, pa su tako mnogi fašisti završili u kraškim jamama, poznatijim kao fojbe, ali i mnogi nevini ljudi koji su simbolizirali sada već propali fašistički sustav, najpoznatiji primjer je onaj pazinskog matičara. Jedna od zabluda je da su za te zločine odgovorni partizani, što nikako nije točno jer u to vrijeme u Istri nema partizana, zločine u fojbama su počinili isključivo lokalni ljudi koji su se osvećivali za 20 godina zlostavljanja, Nažalost pojam Talijana je izjednačen sa fašistom, pa su mnogi ljudi koji su bili članovi fašističke stranke(morali su biti zbog zaposlenja ili radi izbijegavanja društvene marginalizacije) bili ubijeni, a njihova tijela bačena u zloglasne fojbe. Također su mnogi fašisti ubijeni zbog straha da će se priključiti nadirućim Nijemcima pa su tako početkom listopada uslijedila strijeljanja jer se nije stiglo suditi okrivljenicima. Ovo razdoblje je važno zbog odluke naroda Istre o sjedinjenju sa Hrvatskom koja je donesena 13. Rujna 1943. u Pazinu. Rujanski dani su iznjedrili i prave narodne vođe poput Jože Šurana, Pina Budiccina i prvenstveno Joakima Rakovca.

• Anarhiju je prekinuo dolazak njemačke vojske početkom listopada. U noći sa drugog na treći listopada počela je operacija „ Prolom oblaka“ pod zapovjedništvom Erwina Rommela čiji je cilj bio ovladavanje čitavim poluotokom. Njemačka vojska tijekom operacije nije birala metode, pa je tako jedan svećenik zapisao da je vojska prošla „ognjem i mačem“ kroz Istru. Nakon smirivanja situacije sredinom listopada KP počinje obnavljati svoje djelovanje te nastavlja sa organizacijom stanovništva za otpor okupatoru, upućuje dobrovoljce u Gorski kotar i Liku, vrši diverzije na prugama, cestama i telegrafskim instalacijama. Njemačke okupacijske vlasti na te akcije odgovarale stanim represijama i kažnjeničkim pohodima u kojima je najčešće stradavalo civilno stanovništvo, najpoznatiji primjer su sela Lipa(Kastavština) i Šajini(Puljština). Tijekom 1944. Godine i početkom 1945. poginuli su gotovo svi narodni “tribuni“ koje su iznjedrili rujanski dani, te svibanj 1945. godine Istra dočekuje bez svojih najvažnijih i najpoznatijih predstavnika u KPJ-u. Tog svibnja 1945. godine Istra je po drugi puta okupirana/oslobođena u sklopu tršćansko - riječke operacija Jugoslavenske armije (JA), posebno treba istaknuti doprinos 43. Istarske divizije u čijem sastavu je djelovao i bataljun Pino Budicin sastavljen od istarskih Talijana.

• Oružana borba za Istra je završila pobjedom JA, dok je tek počinjala ona diplomatska. Julijska Krajina(talijanska provincija istočno od rijeke Soče u sklopu koje se nalazila i Istra) je podijeljena na dvije zone sa vojnom upravom, a demarkacijska linija je išla današnjom slovensko - talijanskom granicom. Zonu A pod anglo-američkom vojnom upravom je činilo područje istočno od Soče do gore spomenute granice sa gradom Pulom dok je ostatak bio zona B pod jugoslavenskom vojnom upravom. Takvo stanje će potrajati do 10. veljače 1947. i potpisivanja Pariškog mirovnog ugovora po kojemu je grad Pula i većina zone B(osim Bujštine i Koparštine) postaje teritorij Jugoslavije, dok većina zone A(osim šireg Tršćanskog područja sa Trstom) postaje dio Italije. Od neriješenog područja (Bujština, Koparština i Trst) je stvorena nova država nazvana Slobodni teritorij Trsta (STT). Nova država je također podijeljena na zonu A i B i potrajala je do 1954. godine i Londonskog Memoranduma kada je ukinuta, zona A je priključena Italiji, a zona B Jugoslaviji čime je utvrđena današnja granična crta između Italije i Slovenije, a Istra podijeljena između dvije države(u Italiji su ostale dvije istarske općine – Milje(Muggia) i Dolina (San Dorligo della Valle). Razdoblje između 1945. do 1954. je u talijanskoj historiografiji poznato kao „Veliki egzodus“, gotovo cjelokupno (između 80 do 90 %) talijansko stanovništvo napušta teritorij priljučen Jugoslaviji. Etnička slika zapadno istarskih gradova se u potpunosti izmijenila odlaskom talijanskog stanovništva te dolaskom novog stanovništva iz Jugoslavije.

• Uz međudržavnu granicu Istra je dobila i administrativnu granica, Koparština je postala dio Savezne Republike Slovenije, dok je ostatak postao dio Savezne Republike Hrvatske. Jugoslavensko razdoblje karakterizira jačanje gospodarstva pogotovo turizma i ostalih uslužnih djelatnosti, uz mnoge hotele gradi se i prometna infrastruktura, primjerice 80-ih godina je probijen tada najduži tunel u državi kroz Učku. Također Istru „reklamira“ i sam predsjenik Tito izabravši Brijune za svoju rezidenciju koju posjećuju brojni ugledni gosti među kojima i engleska kraljica Elizabeta II. Zahvaljujući sve nabrojanom Istra više nije „sirotica“ kakva je bila kroz gotovo cijelu svoju povijest, te postaje jedna od bogatijih jugoslavenskih područja, a posebno brzo se razvija nakon 1974. Godine i donošenja novog puno liberalnijeg Ustava, ali i Ustava koji učvršćuje granice između jugoslavenskih republika, pa tako i granicu na Dragonji. Jedan od najvažnijih događaja u hrvatskoj - jugoslavenskoj povijesti je Hrvatsko proljeće, koje Istru gotovo da nije zajvatilo, nema masovnih studentskih prosvjeda ili općeg pokreta naroda, jednako tako nema niti strogih kažnjavanja sudionika istih, istarski „proljećari“ su uglavnom dobijali simboličke kazne.

• Raspadom Jugoslavije Istrarski poluotok je podijeljen još jednom međudržavnom granicom, onom na rijeci Dragonji između Hrvatske i Slovenije. Usporedno sa raspadom počinje i rat između sada već bivših republika, prvo između Slovenije i Jugoslavenske Narodne Armije(JNA), a potom između Hrvatske i Srbije u savezništvu sa JNA. Istru ne zahvaća rat(Jna se mirno povukla iz svoje baze u Puli kao i iz susjedne Rijeke), ali Istra „daje“ brojne dobrovoljce koji se uglavnom bore na ličkom bojištu, dok sama Istra postaje utočiste za brojne izbjeglice iz Slavonije, a potom i iz Bosne. Osim izbijegavanja rata Istra je izbijegava i ratne posljedice, a to je privatizacija na hrvatski način. Vodeća stranka u Hrvatskoj(Hrvatsko demokratka zajednica - HDZ) nije nikad pobijedila u Istri, pa čak niti na prvim izborima u predvečerje rata, kada HDZ premoćno pobjeđuje u Hrvatskoj, što spašava Istre od neviđene pljačke i upropaštavanja državnih poduzeća, a s time i uništavanja gospodarstva.

srijeda, 10.12.2008.

Povijest Istre II. dio

• Godina 1797. donosi velike promjene na poluotok, Mletačka Republika prestaje postojati, a njeni istarski posjedi postaju dio Habsburške monarhije, čiju vlast već 1806. godine zamjenjuje francuska uprava koja sa sobom donosi ideje nacije, slobode i jednakosti.
• Uvode se mnoge tada (pre)napredne mjere u upravi i gospodarstvu, npr. ukidanje crkvene desetine i zatvaranje samostana. Iako je kratko trajala francuska uprava je važan intermezzo između prve i druge austrijske uprave.
• Druga austrijska uprava će trajati malo više od sto godina, od 1813. do 1918. U razdoblju druge austrijske stvaraju se nacionalne svijesti Hrvata, Slovenaca i Talijana u Istri, nastajanje pokreta za ujedinjenje Istre sa maticom domovinom(kod Talijana je to iredentistički pokret na čelu sa Carlom Combiem i društvom „Dante Alighieri“, dok kod Hrvata ovu politiku vodi biskup Juraj Dobrila, Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić i ostali). Do 1861. godine Istra je tek pokrajina bez vlastite uprave u centraliziranoj državi, navedene godine donesen je novi liberalni Ustav koji Istri donosi određenu samoupravu, tako da čak ima i svoj istarski Sabor Poreču, smješten u bivšoj franjevačkoj crkvi. Prvi predsjednik je bio markiz Gianpaolo de Polesini, u zasjedanjima sudjeluje i biskup Dobrila kao virilistički zastupnik. Druga polovica stoljeća donosi i značaj razvoj i modernizaciju cijelog područja poluotoka, Pula postavši glavnom vojnom lukom Carstva doživljava temeljitu preobrazbu i ubrzani razvoj, u Pazinu se 1899. godine otvara prva gimnazija na hrvatskom jeziku, u Poreču se 1882. godine otvara poljoprivredna škola. Osim školstva se razvija i promet, pruga prvo dolazi preko Pazina do Pule, sa odvojkom za Rovinj, onda se početkom 20. st. gradi i Parenzana koja povezuje Poreč sa Trstom. Planirano produženje pruge do Kanfanara i spajanje sa prugom Pula – Divača nisu nikad ostvareni zbog početka rata.

ponedjeljak, 08.12.2008.

Povijest Istre I. dio

• Ljudski tragovi na prostoru istarskog poluotoka sežu duboko u povijest. Prvi tragovi ljudskog djelovanja potječu iz vremena paleolitika, a pronađeni su na lokalitetu Šandalja(na talijanskom San Daniele) kod Pule(nažalost nikada nije provedeno potpuno istraživanje lokaliteta jer se nalazi unutar zatvorskog kompleksa, i pokraj vojnog poligina zbog čije se „djelatnosti“ spilja i urušila). Tragove se nalazilo kroz mezolitik, neolitik i eneolitik iz kojega potječe i „istarski Stonehenge“, lokalitet Sv. Anđeo/Mordela kod Poreča, djelo civilizacije Mediteranaca, nazvane i „civilizacija gradina“.
• Oko XI. st. pr. Kr. Na prostor Istre dolazi narod Histra(točnije više plemena koja se sva zajednički nazivaju Histri) koji je i dao ime najvećem jadranskom poluotoku. Poznati kao graditelji gradina (lat. Castellum), poput Picuga kod Poreča ili Nezakcija kod Pule, i prije svega kao gusari. Njihovo gusarenje i pljačkanje grčkih i rimskih brodova dovodi ih u sukob sa Rimljanima koji će tijekom II. st. u dva rata poraziti Histre i zauzeti Istru. Posljednji poglavica Histra Epulon(često se spominje titula kralj, iako su rimski autori zapisali da je imao titulu regulus – kraljević) si je rađe oduzeo život u Nezakciju nego pao u rimsko zarobljeništvo.
• Dolaskom Rimljana započinje potpuno nova era u povijesnom razvoju Istre, uvođenje rimskog prava, centurijacija, osnivanje kolonija – jednom rječju romanizacija. Za razliku od prostora današnje Hrvatske koji je ustrojen u dvije provincije Dalmacija i Panonija, Istra postaje dijelom X. talijanske regije pod direktnom upravom Rima. Najviše rimskih tragova nalazimo u Nezakciju, onda novo osnovanim kolonijama Poli (današnja Pula), Parentiumu(Poreču) i Flanoni (Plomin), ali i po rimskim vilama raštrkanim duže cijele zapadne obale(pr. u uvali Verige na Brijunima, Červaru kod Poreča ili na mjestu današnjeg grada Umaga).
• Opadanjem moći rimskog Carstva i padom zapadnog dijela kroz Istru prolaze germanska plemena Ostrogota i kasnije Langobarda, nakon čega dolazi pod vlast Istočnog rimskog Carstva(Bizantskog).
• Bizantsku vlast sredinom VIII. st. zamjenjuje ona franačka koja uvodi novo društveno uređenje – feudalizam.
• U periodu od IV. – do VIII. st. dolazi i do velikih promjena na samome poluotoku, radi lakše obrane ponovo se naseljavaju zapuštene gradine, izbjeglice koje dolaze u Istru traže lako branjiva mjesta koja nalaze na otocima uz obalu pa tako nastaje niz novih gradova: Rovinj, Novigrad, Umag, Kopar itd. U ovome razdoblju imamo i prve vijesti(papino pismu iz 599. g.) o dolasku Slavena na prostor Istre, prvo dolaze kao pljačkaši ( u jednome svom pohodu su zauzeli i spalili Nezakcij koji nikada više nije ponovo naseljen), a zatim se postupno naseljavaju. Na Rižanskom placitu 804. g. Slaveni imaju svoje predstavnike što je najbolji dokaz njihove prisutnosti na prostoru Istre.
• Smrću Karla Velikog počinje slabljenje njegovog Carstva zbog sukoba oko nasljedstva. Dogovorom u Verdenu 843. između tri Karlova unuka njegovo Carstvo je podijeljeno na isto toliko dijelova, Istra postaje dijelom Lotaringškog Kraljevstva, ali time za Istru nije nastupio mir. Stalno će mijenjati gospodare i granice unutar poluotoka, bavarski vojvode, gorički grofovi, Oglejski (Oglej = Aquilea) patrijarsi, Venecija, hrvatsko – ugharski kraljevi i brojne samostalne istarske komune će biti u stalnom sukobima sa promjenjivim protivnicima i saveznicima.
• Iz ovih brojnih sukoba će kao pobjednici izaći Habsburzi i Mletačka Republika. Nakon 1420. godine Istra je podijeljena na dva dijela, Mletačku provinciju Istru i Pazinsku knežiju (grofoviju). Austrijski dio je obuhvaćao Pazinštinu, Žminjštinu, Kaštavštinu i dio Liburnije do uvale Stupovac. Ostatak je pripadao Mletačkoj Republici, a sjdište ove provincije je bilo u Kopru (Capodistria). Gotovo četristoljetna razdijeljenost će potrajati do 1797. godine i propasti Mletačke Republike. Za razliku od srednjeg vijeka, novi vijek je za Istru razdoblje velikog siromaštva, epidemija, razbojništva i nesigurnosti. Na loše prilike utječu i dva velika rata, Rat Cambraiske lige(prva polovica XVI. st.) i Uskočki rat, poznatiji i kao rat za Gradišku(početak XVII. st.). Ovaj posljednji je bio bio najgori rat u istarskoj povijesti, ali srećom i posljednji na istarskom području do Drugog svjetskog rata. U samom ratu je stradala trećina stanovništva, 90 % stoke, uništeno je 2/3 kuća, a gotova sva obradiva površina je napuštena. Zbog svega navedenog istarski poluotok je potpuno depopuliran(u Poreču je primjerice 1630. godine živjelo samo 30 stanovnika!) i gospodarski zaostao. Obje države počinju sa kolonizacijom napuštenih sela, gradova i kaštela. U velikoj većini slučajevima se radi o izbijeglicama pred Turcima iz Dalmacije, ali je bilo slučajeva kolonizacija stanovništva iz Bolonje i hajduka iz Boke Kotorske koji su neslavno propali. Kao svijetli primjer se ističe kolonizacija Crnogoraca iz crnogorskog primorja u selo Peroj i koje je do danas jedino pravoslavno selo u Istri.

ponedjeljak, 17.11.2008.

Temeljne istarske vrijednosti

• Povijesna zbivanja nesumljivo su višestruko utjecala na stanovništvo Istre , a okolnosti prečesto odlučivane u nekim daljnim mjestima dovodila su Istru u situacije razdvajanja i netrpeljivosti.
• Istra je međutim pokazala nesumljivu otpornost prema razdvajanju i nepobitno jedinstvo pri stvaranju nezavisnog i često neutralnog mišljenja oko mnogih političkih i kulturoloških situacija.
• Istrijan danas može i mora biti geografski pojam stanovništva koje je pristiglo iz različith vremena i različith krajeva svijeta.
• Kroz ta previranja i doseljavanja Istra ostaje na razmeđi izmedu Jugoslavije i Italije stvarajući poseban odnos prema sumještanima i određenu svjesnost prema zajedništvu.
• Često su se jasno i nedvosmisleno zatvarala vrata pred mržnjom i netolerancijom, a svako tko je širio razdor među multikulturalnost, to bogatstvo Istre bivao je izdvojen iz većine, odmetnut od načela suživota.
• Mladi za istarsku autonomiju čvrsto stoje pri želji da se tradicija suživota i tolerancije nastavi i proširi,te jednako dobrodušno prihvaća različitost na svoju stranu.
• Opterečeni centrom moći koji se uvijek nalazio negdje drugdje narod Istre sazdan od višestoljetnih prihvaćanja različitosti, stvorio je vlastitu sliku i želju za odlučivanjem o svome kraju.
• Iz tih razloga sazrijevanja društva modernom razmišljanju, Istra čvrsto stoji iza liberalanih pogleda koji neće nikoga osuđivati zbog rase, vjeroisposvjesti ili seksualne orijentacije, već prihvatiti svakog stanovnika Istre da zajedno odluči i stvori lijepši kraj i ugodniji životni standard za sve koji u njemu žive.

četvrtak, 13.11.2008.

Tko smo mi?

Mi smo skupina mladih iz Istre, nismo niti Talijani, niti Slovenci niti Hrvati, svi se osjećamo Istrijanima. Ne pripadamo niti jednoj političkoj stranci. Razlozi pokretanja ovoga bloga je naše nezadovoljstvo sadašnjim stanjem, diskriminacijom Istre na političkom i ekonomskom planu. Zalažemo se za očuvanje istarske kulture, tradicije, načina života, a posebno kulture suživota ili convivenze temeljene na antifašizmu.
Zalažemo se decentralizaciju Istre zbog njenih kulturnih, povijesnih i ekonomskih posebnosti. Tražimo povratak opcije Istrijan kao nacionalnost na sljedećem popisu stanovništva. Naše ciljeve ćemo pokušati ostvariti kroz druženja u obliku raznih fešti/druženja/predavanja/okruglih stolova sa istarskom tematikom, konstruktivnim raspravama. Možda najvažniji cilj ovoga bloga je upoznavanje šire javnosti sa našim postojanjem i djelatnošću.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?